Rođen je 24. novembra 1928. godine u Bogmilovićima (Danilovgrad). Osnovnu školu učio u Novom Pazaru i Trebinju, a gimnaziju u Trebinju, Danilovgradu, Nikšiću i Beogradu, gdje je maturirao 1948. godine. Studirao je jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Učesnik je Narodnooslobodilačkog rata. Godine 1949. i 1950. proveo je na Golom otoku.
Kratko vrijeme radio je kao novinar u listu "Omladinski pokret" (1954). Poslije toga se zapošljava kao novinar lista "Jedinstvo" u Prištini, a potom kao carinik u Beogradu, 1955–1958. godine, kada prelazi na rad u  Savez slijepih Jugoslavije, na mjesto urednika izdavačke djelatnosti i urednika lista "Naš glasnik". U ovoj ustanovi osnovao je Zvučnu biblioteku za slijepe, u kojoj su zastupljena najznačajnija djela svjetske i jugoslovenske književnosti.

Poslije rada u toj ustanovi zapošljava se kao saradnik, a poslije kao urednik lista "Železničke novine" u Beogradu, gdje je radio od 1959. do 1980. godine, kada je penzionisan. 
Objavio je preko šezdeset knjiga poezije za odrasle i djecu, proze, književne kritike i esejistike i hronika sa istorijskom tematikom. Autor je brojnih putopisa iz zemlje i inostranstva i više scenarija za dokumentarne filmove. Objavio je preko 3000 jedinica – kritika, ogleda, eseja, recenzija, polemičkih tekstova, putopisa i slično. Svoje tekstove objavljivao je u : "Književnosti", "Delu", "Savremeniku", "Letopisu Matice srpske", "Stvaranju", "Životu", "Odjeku", "Telegramu", "Oku", "Ovdje", "Politici", "Borbi", "Oslobođenju", "Pobjedi", "NIN-u", "Dugi", "Prosvjetnom radu".
Objavio je više izbora poezije, satire i književne kritike. Priredio je i napisao predgovore za zbornike: Poezija Sutjeske (1983) i Crnogorski pjesnici o željeznici (1987).
Najznačajnija izdanja: Prolegomena za noć, Ptice i nesanice, Hipnotički gong, Čuvar magnovenja, Pčelinjaci mašte, Ivicom nesna (poezija), Mjere i tumačenja, Vizure svjetova, Grlom u snoviđe, Vrijednosti i mjere (kritika), Bdjenja i tragovi, Riječ i vrijeme, Teme i dileme.

Učestvovao je na mnogim međunarodnim skupovima i festivalima u svojstvu pisca i književnog kritičara. Zastupljen je poezijom u mnogim svjetskim i drugim antologijama. Prevođen na više stranih jezika, u knjigama ili prilozima.
Za književni rad dobio je brojne nagrade i priznanja. Među njima su: Trinaestojulska nagrada, Nagrada za životno djelo namijenjeno djeci, Nagrada „Marko Miljanov” za najbolju knjigu godine u Crnoj Gori, Nagrada za najbolju satiričnu knjigu godine na jugoslovenskom prostoru, Nagrada „Stara maslina” za ukupno dječje stvaralaštvo, Nagrada UKCG „Makarijevo slovo” za ukupno književno stvaralaštvo. Vlada Crne Gore dodijelila mu je status istaknutog kulturnog stvaraoca.

O njegovom književnom stvaralaštvu održan je simpozijum 1998. godine u Plužinama, u okviru festivala „Pjesnička riječ na izvoru Pive”, na kome je uzelo učešća 16 poznatih književnih kritičara. O Đurovićevom djelu govoreno je na mnogim međunarodnim naučnim skupovima i drugim književnim tribinama u zemlji i inostranstvu.
Bio je član  Udruženja književnika Crne Gore i Crnogorskog udruženja pisaca za djecu i mlade Bio je predsjednik  Odbora za književnost Crnogorske akademije nauka i umjetnosti u više mandata.

Za vanrednog člana CANU izabran je 6. decembra 1996. godine, a za redovnog 12. decembra 2003. godine.