Prof. dr Josef Kaucner, Institut za kliničku i eksperimentalnu medicinu, Prag, Republika Češka, danas je na naučnoj tribini u CANU održao predavanje na temu: ,,Atrijalna fibrilacija – rastuća epidemija“.
Na samom početku prisutnima je predavača predstavio prof. dr Goran Nikolić, član Akademije i predsjednik Odbora za medicinska istraživanja CANU.
Atrijalna fibrilacija (AF) je najčešća trajna srčana aritmija kod čovjeka. Njena učestalost se procjenjuje na oko 1–2% i u eksponencijalnom je rastu. Glavni razlog je povećana dugovječnost stanovništva uslјed unapređenja zdravstvene njege. Važno je primijetiti da je AF u većini slučajeva marker za kardiovaskularne faktore rizika. Ovi faktori rizika vode remodeliranju atrijalnog miokarda.
Međutim, sama AF ima brojne druge štetne efekte na organizam. Povezuje se sa višom stopom smrtnosti i morbiditeta usljed povećane stopa srčanih udara ili srčane insuficijencije. Dodatno, pacijenti sa AF imaju detektujuću hipoperfuziju na mozgu i češće demenciju. Neki podaci ukazuju na čak još veći rizik od iznenadne srčane smrti.
Do sada imamo samo podatke iz nasumičnih ispitivanja sa antiaritmogenim ljekovima, koji upućuju da održavanje sinusnog ritma u poređenju sa AF uz ljekovima kontrolisan srčani puls ne projektuju bolje prognoze. S druge strane, znamo da kateterska ablacija obezbjeđuje mnogo bolje rezultate od antiaritmogenih ljekova u smislu prevencije recidiva i boljeg kvaliteta života. Neke retrospektivne analize ukazuju na povezanost održavanja sinusnog ritma sa značajnom prednošću preživljavanja. Naša retrospektivna analiza skoro 3000 pacijenata pokazala je da se dobra kontrola ritma može postići u otprilike 85% slučajeva. Najvažnije, održavanje sinusnog ritma doprinosi boljoj prognozi za pacijente, naročito sa preko 70 godina starosti. Očekuje se da tekuća, nasumična, kontrolisana istraživanja potvrde ova zapažanja.