Okrugli sto Zagađenje poljoprivrednog zemljišta i površinskih voda i uticaj na zdravlje čovjeka održan je 11. aprila 2025. godine, u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti. Organizovan je u okviru aktivnosti Odjeljenja prirodnih nauka (Odbor za tehničke nauke i ENEKO centar).
Moderatori skupa bili su prof. dr Dijana Đurović i prof. dr Irena Nikolić.
Okrugli sto je otvorio akademik Igor Đurović, sekretar Odjeljenja prirodnih nauka.
U okviru Okruglog stola „Zagađenje poljoprivrednog zemljišta i površinskih voda i uticaj na zdravlje čovjeka” predavanja su održali:
Prof. dr Irena Nikolić prezentovala je podatke o ekološkom i zdravstvenom riziku od zagađenja poljoprivrednog zemljišta u blizini industrijskih zagađivača (Rudnik olova i cinka, Termoelektrana i Rudnik uglja) u opštini Pljevlja. Istaknuto je da je poljoprivredno zemljište u blizini industrijskih zagađivača u zoni visokog ili umjerenog ekološkog rizika usljed zagađenja teškim metalima. Ustanovljen je i potencijalni zdravstveni rizik od izloženosti ljudske populacije dejstvu teških metala iz poljoprivrednog zemljišta, pri čemu je evidentiran veći zdravstveni rizik za djecu nego za odrasle. Osim toga, za populaciju djece postoji i zdravstveni rizik usljed konzumiranja biljnih kultura koje su uzgajane na zemljištu na ispitivanim lokalitetima.
Prof. dr Darko Vuksanović prezentovao je analizu uticaja otpadnih voda na površinske vode rijeka Zeta i Morača. Analiza je obuhvatila postojeće stanje tretmana otpadnih voda iz opštinȃ Nikšić, Danilovgrad, Podgorica i Zeta. Utvrđeno je da je postojeće stanje tretmana otpadnih sanitarnih i fekalnih voda nezadovoljavajuće s obzirom da postoji samo jedno adekvatno PPOV odgovarajućeg kapaciteta, i to u Nikšiću. Konstatovano je da postojeće PPOV u Podgorici ne zadovoljava ni u kapacitivnom ni u sistemu tretmana sanitarnih otpadnih voda, zbog čega se velike količine otpadnih sanitarnih i fekalnih voda direktno ispuštaju u rijeku Moraču. Važan problem je i nepostojanje PPOV u opštini Danilovgrad, što dodatno opterećuje vode Zete i Morače otpadnim vodama. Osim sanitarnih i fekalnih voda, opisan je i uticaj industrijskih voda, posebno iz industrijskih kompleksa koji su u zoni Parka prirode „Rijeka Zeta”. Prikazani rezultati kvaliteta voda rijeka Zete i Morače su jasno pokazali uticaj otpadnih voda, a na kraju je data preporuka da se sve nadležne institucije i pojedinci uključe u rješavanje ovih veoma gorućih problema, kada je tretman otpadnih voda u pitanju.
Prof. dr Dijana Đurović predstavila je značaj i uticaj metala na životnu sredinu i zdravlje i ukazala na postojeće izvore industrijskog zagađenja metalima u Crnoj Gori. Kroz prezentaciju prikazan je uticaj kako esencijalnih, tako i toksičnih metala na zdravlje i njihov metabolički put, odnosno njihova sudbina u ljudskom organizmu. Takođe, dala je kratak istorijski pregled razvoja istraživanja u oblasti humanog biomonitoringa i istakla značaj i potrebu sprovođenja ove vrste istraživanja u Crnoj Gori. Između ostalog, istakla je činjenicu da je Institut za javno zdravlje Crne Gore postao član mreže za humani biomonitoring, čime se otvaraju nove mogućnosti za edukaciju mladih i jačanje znanja – kako naučnih, tako i tehničkih u ovoj oblasti sa posebnim naglaskom na neophodnost definisanja nadležnih institucija za realizaciju ove vrste istraživanja.
Prim. dr sc. med. Sanja Medenica prezentovala je osnovne epidemiološke karakteristike Q groznice u Crnoj Gori u posljednjoj deceniji. Prikazan je sistem nadzora nad zaraznim bolestima i njegovo funkcionisanje, zakonodavni okvir, javnozdravstveni značaj ove zoonoze kao i mjere prevencije i kontrole u epidemiološkom nadzoru. Takođe, naglašen je značaj integrisanog, objedinjujućeg pristupa Jednom zdravlju / One Health, koji ima za cilj održivu ravnotežu i optimizaciju zdravlja ljudi, životinja i ekosistema. Povezujući ljude, životinje i životnu sredinu, One Health može pomoći u rješavanju cijelog spektra kontrole bolesti – od prevencije do otkrivanja, pripravnosti, odgovora i upravljanja – i doprinijeti globalnoj zdravstvenoj sigurnosti.