Okrugli sto „Okvir nacionalnog kurikuluma Crne Gore” održan je u utorak, 30. juna 2026. godine, u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, u organizaciji međuodjeljenjskog Odbora za obrazovanje CANU.
Uvodno izlaganje održao je akademik Slobodan Backović, predsjednik Odbora za obrazovanje CANU.
U radu skupa učestvovali su:
- Maja Kovačević, koordinatorka programa obrazovanja UNICEF-a, sa izlaganjem „Okvir nacionalnog kurikuluma i Strategija reforme obrazovanja 2025–2035: put reforme crnogorskog obrazovnog sistema”;
- mr Dragan Marković, državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, sa temom „Struktura Okvira nacionalnog kurikuluma: sadašnjost i budućnost obrazovanja”;
- prof. dr Dijana Vučković, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore, sa izlaganjem „Metodičke implikacije Okvira nacionalnog kurikuluma Crne Gore: od reproduktivne ka stvaralačkoj i istraživačkoj nastavi i učenju”.
Na Okruglom stolu predstavljen je dokument „Okvir nacionalnog kurikuluma Crne Gore”, nastao u okviru zajedničke inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, UNICEF-a i Evropske unije. Izradu publikacije finansirali su Evropska unija i UNICEF.
„Okvir nacionalnog kurikuluma Crne Gore“ predstavlja osnov planirane kurikularne reforme obrazovnog sistema i osmišljen je kao strateški dokument kojim se definišu vrijednosti, ciljevi, ishodi učenja i ključne kompetencije koje obrazovni sistem treba da razvija kod mladih. Ministarstvo ga predstavlja kao polaznu osnovu za izradu novih predmetnih programa, udžbenika, kao i za unapređenje nastavne prakse.
Najveća vrijednost dokumenta je što se obrazovanje više ne posmatra samo kao usvajanje činjenica, već kao razvoj kompetencija. Poseban naglasak stavljen je na: čitalačku, matematičku i naučnu pismenost; digitalne i medijske kompetencije; građansko obrazovanje; preduzetništvo; ekološku svijest; cjeloživotno učenje. Ovakav pristup je u skladu sa savremenim trendovima i preporukama, gdje se od škole očekuje da priprema učenike za promjenljivo tržište rada i aktivno građanstvo, a ne samo za reprodukciju znanja.
Dokument predviđa uvođenje aktivnog učenja, interdisciplinarnog pristupa i većeg učešća učenika u nastavnom procesu. To je pozitivna promjena u odnosu na dosadašnji tradicionalni model učenja, zasnovan pretežno na predavanju i memorisanju, čija su ograničenja u pogledu obrazovnih postignuća prepoznata u praksi.
Kao temeljni principi obrazovanja posebno se ističu kvalitet, pravednost i inkluzivnost, uz istovremeno promovisanje evropskih vrijednosti i njegovanje kulturnog i nacionalnog identiteta. Posebno je važno na koji će način načela i ciljevi definisani ovim dokumentom biti ugrađeni u predmetne programe, naročito u nastavu istorije, jezika i književnosti, građanskog obrazovanja te umjetnosti i kulture.
Ovaj dokument je, po svojoj prirodi, strateški i ne razrađuje detaljno pitanja koja će biti uređena u narednim fazama reforme. To se odnosi na obim promjena postojećih nastavnih planova i predmetnih programa, način ocjenjivanja, stepen rasterećenja učenika, koncepciju novih udžbenika, kao i način praćenja i vrednovanja ostvarenosti predviđenih kompetencija.
Drugim riječima, dokument daje pravac, ali ne daje sve odgovore. Njegov uspjeh zavisiće od kvaliteta predmetnih kurikuluma, obuke nastavnika i načina primjene u školama. I sami autori ističu da predstavlja osnovu za dalji razvoj kurikuluma, a ne konačno rješenje svih pitanja obrazovne politike.