Odbor za obrazovanje Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, kojim rukovodi akademik Slоbodan Backović, organizovao je okrugli sto ,,O promjenama u douniverzitetskom obrazovanju”.
Osnovna škola je bila u fokusu ovog okruglog stola, tačnije promjena nastavnih planova i programa i prijedlog da se počne sa primjenom projekta cjelodnevnog boravka djece u istoj, kako je istakao akademik Backović.
Najveći efekti na postignuće učenika mogu se dobiti uticajem na: efektivnost nastavnika, opremljenost škola i rukovodioce škola.
Promjenom nastavnog plana i predmetnih programa za osnovnu školu (2017) nedjeljni broj časova i predmetnih programa smanjen je za 10%, s tim da je količina gradiva po jednom času ostala ista, ali nije postignuto rasterećenje učenika, već su nedjeljni boravak i učenje djece smanjeni za 10%. Takođe, smanjen je i broj časova iz svih predmeta, osim iz fizike, hemije, fizičkog, a kao obavezni ukinuti su građansko vaspitanje i nadgledano učenje.
Ovakvom reformom učenici u Crnoj Gori u toku devetogodišnjeg školovanja nastavu pohađaju jednu godinu manje od učenika u zemljama OECD-a. Osim toga, naši 15-godišnjaci zaostaju dvije godine učenja u odnosu na prosjek OECD-a (jedna godina je posljedica niskog kvaliteta obrazovanja) i oko polovine ove učeničke populacije nedovoljno je funkcionalno pismeno.
Neke od posljedica su i pitanje novih udžbenika, zalihe starih, promijenjena norma nastavnika, kao i nejednaka norma za iste predmete.
Imajući sve ovo u vidu, postavlja se pitanje da li se ideja o ,,rasterećenju” učenika mogla realizovati produženjem nastavne godine za 10%, s tim da se nastavni plan i nedjeljna norma ne bi mijenjali, kao ni udžbenici, pritom nastavnici ne bi imali dopunsku obuku, zaključio je akademik Backović.
Druga tema ovog okruglog stola bila je ,,cjelodnevna nastava”. Kada se govori o uslovima boravka djece u školama u Crnoj Gori, 23 osnovne škole rade sa više od 1000 učenika, samo u Podgorici njih 13 koje rade u najmanje tri smjene. Optimalan broj za kvalitetna postignuća učenika je do 700. Osim toga, višesmjenski rad znatno utiče na niska postignuća učenika i predstavlja poseban problem za zaposlene roditelje.
Poređenja radi, međunarodno iskustvo ne poznaje višesmjenski rad osnovnih škola jer djeca imaju cjelodnevni boravak. To podrazumijeva časove, odmor sa obrokom, završavanje zadataka i druge aktivnosti: sport, umjetnost itd. Stoga, znatno poboljšanje kvaliteta osnovnog obrazovanja moguće je, kako pokazuje međunarodno iskustvo, postepenim prelaskom na cjelodnevni boravak djece u školama.
U Crnoj Gori treba početi sa ,,pilotiranjem” cjelodnevnog boravka djece u školama koje rade u jednoj smjeni. Projekat bi trebalo da sadrži: koji uzrast učenika će biti u cjelodnevnom boravku, dnevni raspored i aktivnosti nastavnika i učenika, ishranu i broj zaposlenih učitelja i nastavnika.
Međutim, ovaj prijedlog je za sada odbijen od predstavnika Ministarstva prosvjete.