Naučni skup „Budućnost novca” održan je u utorak, 12. maja 2026. godine, u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti. Naučni skup je organizovan u okviru aktivnosti Odjeljenja društvenih nauka CANU (Odbor za ekonomske nauke, demografiju i antropologiju.
Naučni skup je otvorio akademik Veselin Vukotić, predsjednik Odbora za ekonomske nauke, demografiju i antropologiju, a uvodno predavanje o pametnom novcu održao je dr Milorad Katnić.
Skup je organizovan u dvije sesije. Prvu sesiju – „Novac budućnostiˮ – moderirala je i uvodnim izlaganjem otvorila dr Jadranka Kaluđerović. U okviru ove sesije izlagali su: mr Miljan Gudelj, „Kako digitalne obveznice oblikuju budućnost novcaˮ; mr Risto Backović, „Od fiat novca do digitalnih ՚zlatnih՚ rezervi: Crna Gora u vremenu monetarnih neizvjesnostiˮ; Nikola Grbović, „Bitcoin u kontekstu evolucije novca i monetarnih institucijaˮ.
Drugu sesiju – „Novac i banke” – moderirala je i uvodnim izlaganjem otvorila prof. dr Maja Drakić-Grgur. Tokom sesije učestvovali su: mr Bojica Bošković, „Crna Gora i tehnološka revolucija u finansijamaˮ; Miljan Mijatović, „Izazovi upravljanja portfoliom u eri globalne dostupnosti tržišta: jaz između pristupa i ponašanja investitoraˮ; Aco Šćekić, „Fondovska industrija i banke: saradnja koja mijenja distributivne modeleˮ; mr Gojko Maksimović, „Uticaj vještačke inteligencije na donošenje investicionih odluka: uvidi iz ponašanja investitora nove generacijeˮ.
Završne poruke skupa iznio je Vladimir Kavarić, sumirajući nekoliko ključnih zaključaka. Istaknuto je da se globalna rasprava o budućnosti novca kreće između dva koncepta — kriptovaluta, nastalih kao pokušaj stvaranja novca izvan institucionalnog okvira države, i digitalnih valuta centralnih banaka (CBDC sistema), koje upravo kroz novu tehnologiju nastoje očuvati postojeću monetarnu arhitekturu i povjerenje u institucije. Kriptovalute su se posljednjih godina profilisale kao ozbiljan izazov državnom monopolu u monetarnoj sferi. Paradoksalno je da se to dešava iako se kriptovalute još uvijek nijesu pokazale kao dovoljno dobra zamjena fiat novcu sa aspekta osnovnih funkcija novca. Dodatan strukturni paradoks ogleda se u tome što kriptopokret, rođen iz anarho-libertarijanske ideje o rušenju državnog monopola, svoj najveći zamah dobija upravo u trenutku kada ga država prihvati i kada ga regulatori uokvire.
Osnovni zaključak je da budućnost novca postaje pitanje arhitekture društvene moći mnogo više nego tehnologije i da je ovo samo još jedna situacija gdje se sudaraju država, s jedne, i tržište i individualne slobode, s druge strane.