Naučni skup „AI EKONOMIJA” održan je u četvrtak, 18. juna 2026. godine, u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti. Naučni skup je organizovan u okviru aktivnosti Odjeljenja društvenih nauka CANU (Odbor za ekonomske nauke, demografiju i antropologiju).
Naučni skup je otvorio akademik Veselin Vukotić, predsjednik Odbora za ekonomske nauke, demografiju i antropologiju.
Skup je organizovan u dvije sesije. Uvodno izlaganje u prvoj sesiji imala je prof. dr Petia Ivanova-Radeva, rukovoditeljka grupe za AI (Univerzitet u Barseloni) „The AI Economy and Co-Intelligence”. U okviru ove sesije izlagali su: prof. dr Maja Drakić-Grgur, „AI i ekonomija: kraj profesije ili povratak suštini”; dr Stevan Čakić, „Male ekonomije – akteri ili konzumenti AI ekonomije”; mr Jovan Jablan, „Datafikovano društvo i ekonomija algoritama”; mr Igor Ćulafić, „Mali igrači, veliki uticaj: Sektorska specijalizacija i AI u globalnoj ekonomiji”.
Drugu sesiju je uvodnim izlaganjem otvorio prof. dr Tomo Popović, „Opšte obrazovanje, kultura i komunikacija kao ključne vještine u AI ekonomiji”. U sesiji su učestvovali: prof. dr Ramo Šendelj, „Digitalna transformacija i sajber bezbjednost univerziteta: Kako odgovoriti na izazove AI ere?”; prof. dr Dragan Bošković (Arizona State University), „Od povezanosti do kognicije: Šta dolazi nakon ekonomije znanja? / From Connected to Cognitive: What Comes After the Knowledge Economy?”; Rade Milović, „Vještačka inteligencija kao faktor transformacije zdravstvenog sistema u malim ekonomijama: primjer Crne Gore u evropskom regulatornom okviru”; mr Amil Orahovac, „Život ne računa: o primatu biologije u doba AI ekonomije”; mr Miodrag Vujković, „AI i kolektivna inteligencija”.
Završne poruke skupa:
- Vještačka inteligencija mora se razvijati isključivo kao kognitivni produžetak i simbiotski partner ljudskom intelektu, čime se obezbjeđuje da tehnologija ostane u službi čovjeka, a ne njegova zamjena.
- U uslovima eksponencijalnog tehnološkog rasta, male ekonomije mogu prevazići institucionalni jaz i rizik od uvozne zavisnosti kroz pametnu specijalizaciju, razvoj vertikalnih AI rješenja i aktivnu integraciju u evropske superračunarske mreže.
- Tehnološka revolucija ne označava kraj struke (poput ekonomske), već njen povratak izvornoj suštini – etičkom prosuđivanju, humanom razumijevanju društvenih procesa i djelovanju u uslovima neizvjesnosti.
- Kao odgovor na intenzivnu datafikaciju društva i rizik od tehnofeudalizma, neophodno je uspostaviti snažnu demokratsku i pravnu kontrolu nad algoritmima kako bi se zaštitilo ljudsko dostojanstvo i spriječila monopolizacija moći.
- Sljedeći globalni ekonomski iskorak zahtijeva prelazak sa ekonomije znanja na kognitivnu ekonomiju, utemeljenu na decentralizovanim arhitekturama povjerenja koje štite suverenitet ekspertskog znanja institucija i zajednica.
- U doba kada mašine pružaju gotove odgovore, prirodni jezik postaje primarni produktivni interfejs, što opšte obrazovanje, kulturu i komunikaciju postavlja kao ključnu infrastrukturu za pravilno artikulisanje problema i postavljanje pravih pitanja.
- Digitalna transformacija i radikalno jačanje sajber bezbjednosti kritične infrastrukture, a posebno univerzitetȃ, predstavljaju fundamentalni odbrambeni i strateški imperativ za upravljanje rizicima u AI eri.
- Implementacija vještačke inteligencije u kompleksnim javnim sistemima (poput zdravstva) zahtijeva fazni pristup fokusiran na administrativno rasterećenje i rješavanje interoperabilnosti podataka, umjesto preuranjene i rizične kliničke automatizacije.
- Uprkos dramatičnom tehnološkom ubrzanju, život, priroda i biološki resursi ostaju neizbježan temelj svake ekonomske aktivnosti, što ukazuje na to da investiranje u ekološke prednosti mora ostati primarni fokus razvoja.
