Danas je u Podgorici, u organizaciji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Udruženja pravnika Crne Gore, održan Naučni skup „230 godina od donošenja Stege”, u okviru programa obilježavanja 20 godina od obnove crnogorske državnosti i 55 godina od osnivanja Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
Stega, donesena 1796. godine, prvi je pisani zakonski akt u novijoj crnogorskoj istoriji i predstavlja jedan od najznačajnijih događaja za pravni, kulturni i istorijski identitet Crne Gore.
Otvarajući Naučni skup, akademik Zoran Rašović istakao je da ovaj jubilej ne predstavlja samo podsjećanje na 1796. godinu, već i naučnu obavezu da se osvijetli prelomni trenutak u kojem crnogorsko društvo započinje svoj put od običajnog prava ka pisanim zakonskim okvirima. Stega nije samo prvi pisani zakon, već sudbinski ugovor između crnogorskih plemena. Donijeta u predvečerje Bitke na Krusima, ona je simbolizovala jedinstvo i moralnu čvrstinu naroda. Iako kratka, sa svega šest članova, Stega je postavila temelje crnogorske državnosti i zakonodavstva, istakao je akademik Zoran Rašović.
U svom uvodnom izlaganju, prof. dr Branislav Radulović, u ime Udruženja pravnika Crne Gore, koje je bilo suorganizator Naučnog skupa, istakao je da je Stega proizašla iz tradicionalnog društva i običajnog prava, te postala temelj svih budućih crnogorskih pravnik akata – zakona, noseći snažnu državotvornu i emancipatorsku dimenziju. U njoj se prepoznaje embrion pravne države – svijest da se autoritet ne zasniva isključivo na sili ili harizmi, već na opšteprihvaćenom i normiranom poretku. Prvobitno nastala kao čin okupljanja, koji je simbolički i praktično učvrstio svijest o Crnoj Gori kao zajednici sudbine, Stega predstavlja presudan korak ka kasnijem donošenju Zakonika Petra I iz 1798. i 1803. godine. Stoga se može reći da je Stega – mednik crnogorske države i kamen temeljac njenog pravnog ustrojstva, naveo je profesor Radulović.
U okviru programa Naučnog skupa, akademik Šerbo Rastoder govorio je o istorijskom kontekstu nastanka Stege, dok je prof. dr Mladen Vukčević u svom izlaganju detaljnije osvijetlio ustavnopravna obilježja ovog pravnog akta. Na temu „Stega – prožimanje politike, prava, morala i religije” govorio je prof. dr Milan I. Marković, dok je akademik Zoran Stojanović posebnu pažnju posvetio prirodi i vrstama sankcija predviđenih Stegom. U svom izlaganju, prof. dr Sonja Tomović-Šundić posvetila je pažnju etičko-pravnim aspektima Stege, dok je prof. dr Savo Marković govorio o pravnoj prirodi prvog crnogorskog zakonodavnog akta. Doc. dr Rajka Đoković svoj referat naslovila je „Stega u uporednoj perspektivi”.
Na početku današnjeg, veoma posjećenog naučnog skupa, tekst Stege iz 1796. godine kazivao je Slobodan Marunović, prvak Crnogorskog narodnog pozorišta.