Podgorica, 21. oktobar 2026.
Konferencija je samosvojni format naučne diplomatije u okviru Berlinskog procesa. Njeni zajednički zaključci upućeni su političkim liderima koji se sastaju na godišnjim samitima Zapadnog Balkana. Održana od 12. do 14. oktobra 2026. godine u Podgorici, pod crnogorskim predsjedavanjem Berlinskim procesom, konferencija je okupila 60 učesnika iz 16 zemalja Berlinskog procesa, uključujući nacionalne akademije nauka i umjetnosti, univerzitete, istraživačke organizacije, inovativne institucije, regionalne partnere i eksperte ad personam. Uoči 12. samita šefova država i vlada Zapadnog Balkana, Zajednička naučna konferencija Berlinskog procesa izdala je Zajedničku izjavu u kojoj poziva političke lidere da stave ljude, nauku, visoko obrazovanje i inovacije u središte evropske budućnosti Zapadnog Balkana. Zajednička izjava poziva na korišćenje pretpristupnih fondova EU, finansiranje iz programa Horizon Europe i budućih evropskih instrumenata, radi jačanja istraživačke infrastrukture, naučnih kapaciteta i učešća u evropskim okvirima za obrazovanje, istraživanje i inovacije.
Učesnici su naglasili da univerziteti, istraživačke organizacije i inovativne institucije širom Zapadnog Balkana nastavljaju da usvajaju evropske standarde, ali da ostaju ograničeni slabom političkom voljom, fragmentisanim reformama, hroničnim nedostatkom sredstava i administrativnom inercijom. Vlade su pozvane da značajno povećaju javna ulaganja u sektor znanja, osiguraju zapošljavanje, napredovanje i finansiranje istraživanja zasnovano na zaslugama (meritokratiji), kao i da ojačaju institucionalnu autonomiju, odgovornost i otvorenost.
Centralna poruka je da transformacija regiona mora biti usmjerena na ljude, posebno na mlade. Demografski pad, emigracija i slabi izgledi za zapošljavanje predstavljaju signale upozorenja. Vlade bi trebalo da stvore stvarne prilike kroz konkurentne univerzitete, studijske programe orijentisane ka budućnosti, snažnije veze sa tržištem rada, mobilnost, kritičko mišljenje i stvarno učešće u javnom životu. Kao mjera za zadržavanje talenata predloženi su posebni programi zapošljavanja mladih, uključujući i akademsku zajednicu.
Zajednička izjava takođe poziva na promjenu politike inovacija – sa rasutog finansiranja na lokalno utemeljene i regionalno povezane ekosisteme. Finansiranje bi trebalo da cilja uska grla u transferu znanja i izlasku na tržište, uključujući grantove za dokazivanje koncepta, partnerstva između univerziteta i privrede, finansiranje u ranoj fazi i podršku za širenje poslovanja. Ove mjere su od suštinskog značaja za ubrzanje tranzicije ka ekonomijama zasnovanim na znanju koje generišu održivi rast.
Učesnici su dalje istakli potrebu za nezavisnim naučnim savjetima povodom dugoročnih izazova, kao što su: energetska tranzicija, prilagođavanje klimatskim promjenama, upravljanje vodama, javno zdravlje, održiva bioekonomija, digitalizacija i prostorno planiranje, koji prevazilaze izborne cikluse i nacionalne granice. Vlade se podstiču da institucionalizuju nezavisne naučne savjetodavne mehanizme i da osiguraju da veliki javni projekti i investicije finansirane od strane EU budu zasnovane na naučnim procjenama koje podliježu monitoringu i evaluaciji.
Zajednička izjava utvrđuje osam prioriteta:
Ovdje možete vidjeti Joint Statement of the 10th Berlin Process Joint Science Conference