Ljubiša Adamović

Rođen je 7. decembra 1928. godine u Zemunu. Studirao je na Univerzitetu u Beogradu, a diplomirao na Novinarskoj i diplomatskoj visokoj školi (1952). Magistrirao je studije ekonomskih nauka na Ohajo univerzitetu (SAD) 1958. godine, a doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1961. godine.

Za asistenta na Institutu za međunarodnu politiku i privredu u Beogradu izabran je 1957, a za predavača na Visokoj školi političkih nauka 1960. godine. Školske 1961/62. držao je predavanja na Državnom univerzitetu u Floridi (SAD). Za docenta na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, za predmet Međunarodni ekonomski odnosi, izabran je 1963, a za redovnog profesora 1972. godine. Na Ekonomskom fakultetu u Beogradu bio je prodekan za nastavu (1969–1971) i rukovodilac postdiplomskih studija Međunarodna ekonomija. Držao je nastavu na Ekonomskom fakultetu u Titogradu na redovnim i postdiplomskim studijama. 

Formirao je i predavao predmet Međunarodni ekonomski odnosi na Ekonomskom fakultetu u Titogradu, zatim u Ljubljani, Nišu, Kragujevcu, Skoplju, Sarajevu i Banjaluci. Od 1995. godine bio je direktor Studija za Rusiju i istočnoevropske zemlje na Državnom univerzitetu u Floridi. Od 1998. do 2001. godine bio je član Savjeta Državnog univerziteta u Floridi. 

Po pozivu je držao predavanja na nizu univerziteta u Jugoslaviji i inostranstvu (na ruskom, francuskom i engleskom), među kojima su univerziteti: Lomonosov u Moskvi, univerziteti u Nju Delhiju, Islamabadu (Pakistan), Solunu, Milanu, Rimu, Trstu, Beču, Briselu, Meksiko Sitiju, Velikoj Britaniji (u Londonu, Kembridžu, Oksfordu), Tokiju i Jokohami (Japan), Buenos Ajresu, Pekingu, Šangaju, zatim na Akademiji nauka Gruzije (Tbilisi), Akademiji nauka Jermenije (Jerevan) itd.

U SAD je držao predavanja na preko 20 univerziteta, među kojima su: Institut za tehnologiju Masačusetsa (MIT), Harvard, Kolumbija, Njujork, Univerzitet „Kejs Vestern Rizerv” (Klivlend, Ohajo), Kalifornijski univerzitet u Los Anđelesu (UCLA), Berkli, Dejvis, itd. Učestvovao je na brojnim međunarodnim naučnim kongresima, simpozijumima i kolokvijumima.

Aktivno je učestvovao u radu niza međudržavnih organizacija kao ekspert UN, ekspert, član ili šef delegacija SFRJ u saradnji sa međunarodnim ekonomskim institucijama (UNCTAD, EEZ, SEV).

Bio je član ili urednik više naučnih i stručnih publikacija (Ekonomskog leksikona, Ekonomske enciklopedije,časopisa Kultura).

Za svoj naučni i pedagoški rad dobio je različita priznanja, plakete i zahvalnice, kao i više odlikovanja. Između ostalog, nosilac je Medalje Ohajo univerziteta i Oktobarske nagrade grada Beograda (1988).

Njegov osnovni naučni doprinos obuhvata tematiku institucionalizacije međunarodnih ekonomskih odnosa, savremenog procesa međunarodne ekonomske integracije i položaja Jugoslavije u međunarodnim ekonomskim odnosima.

Objavio je oko 300 bibliografskih jedinica (članaka, eseja, priloga u zbornicima, knjiga) u Jugoslaviji i inostranstvu. U njegove važnije radove spadaju: Međunarodni ekonomski odnosi — savremene tendencije (9 izdanja); Teorija međunarodne trgovine, (8 izdanja); Integracija i dezintegracija svjetske privrede (2 izdanja); Savremeni međunarodni odnosi, Konferencija UNCTAD, ur. i vodeći autor; Svetska proizvodnja i svetska trgovina, koautor; Jugoslavija i međunarodno ekonomsko okruženje; Društveno-ekonomski aspekti Mediterana i bezbednost SFRJ, Jugoslavija i SEV; Evropsko zajedničko tržište i Jugoslavija; Ekonomski aspekti politike nesvrstanosti; Economics of Non-alignment; Američko-jugoslovenski ekonomski odnosi posle Drugog svetskog rata (sa J. Lampe i R. Prickett); Yugoslav-American Economic Relations since World War II (sa J. Lampe i R. Prickett); Beyond Yugoslavia, kourednik sa S. Ramet.

Za dopisnog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 26. novembra 1991. godine. 

 

Preminuo je 3. decembra 2025. godine.

© 2017 CANU - Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.
Sva prava zadržana.
Me / En