Tribina ,,Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru 1888-2018.”

U okviru obilježavanja jubileja ,,130 godina od proglašenja Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru”, u svečanoj  sali  CANU, akademik Đorđe Borozan održao je predavanje: ,,Kralj Nikola i Valtazar Bogišić“.

Najprije je prisutnima predavača predstavio prof. dr Zoran Rašović, sekretar Odjeljenja društvenih nauka CANU.

U vladavini knjaza i kralja Nikole nijedan stranac nije imao takvo poštovanje i tretman kao Valtazar Bogišić. Razlog za takav odnos  bio je u Bogišićevim rezultatima na sakupljanju i izučavanju pravnih običaja i njihovog sintetičkog i analitičkog oblikovanja, istakao je na početku akademik Borozan.

Naime, Bogišić je čitav život posvetio sabiranju i naučnoj obradi pravnih običaja, koji zapravo postaju oslonac za izradu zakona.

On pristupa izradi OIZ-a uviđajući prije svega  svu specifičnost Crne Gore, u kojoj se ne mogu primijeniti zakoni drugih zemalja. Upravo tu treba tražiti kopču za saradnju dva sjajna čovjeka –  pravnika i vladara. S jedne strane – Bogišića, koji prepoznaje specifičnost i značaj narodnog običajnog prava, i s druge strane – knjaza, poniklog iz naroda, koji živi sa njim i uviđa značaj pravila ukorijenjenih u njemu. To je nesumnjivo pomoglo da se ovaj zakonodavni napredak Crne Gore ostvari bez narušavanja tradicije koja je bila od velikog značaja za svakog Crnogorca.

Kroz Bogišićevu priču  o sugestijama koje mu knjaz  daje, uočava se zajednička borba naučnika i vladara da izvedu Crnogorce koji ne trpe regule na put poštovanja zakonitosti na način kako to rade evropske zemlje, a da pritom ne povrijede njihova tradicionalna osjećanja i mjerila pravde. O uspješnosti te borbe najbolje svjedoče riječi knjaza  prilikom promocije Zakonika pred Crnogorcima, koji, pored zadovoljstva zbog obavljenog posla, ističe jedinstvenost ovog pravnog akta i predviđa mu svjetsku slavu, zaključio je akademik Borozan.

Saradnja Valtazara Bogišića i kralja Nikole trajala je punih 36 godina, bila je višestrana i od ogromnog značaja za Crnu Goru.

© 2017 CANU - Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.
Sva prava zadržana.
Me / En