U okviru obilježavanja jubileja ,,130 godina od proglašenja Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru”, u svečanoj sali CANU, prof. dr Marko Petrak, redovni profesor u trajnom zvanju i šef Katedre za rimsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održao je predavanje: ,,Bogišić i stari crnogorski zakonici “.
Najprije je prof. dr Zoran Rašović prisutnima predstavio predavača.
Prof. dr Marko Petrak na početku predavanja je ukratko predstavio istraživanja Valtazara Bogišića (1834–1908), velikog pravnika, kodifikatora, istoričara slovenskih prava o starim crnogorskim zakonicima.
Naime, prema neobjavljenim skicama tih istraživanja iz 1906. godine, koje se čuvaju u Muzeju Valtazara Bogišića u Cavtatu, Bogišić u prvom redu ističe ,,…da se u Crnoj Gori svaki zakon, ma kako bio malen, zvao zakonik”.
U navedenom kontekstu, Bogišić je posebnu pažnju obratio na jedan izvor koji je, prema njegovim vlastitim riječima, nosio ,,čudnovat” naslov: Zakonik od Paštrovića. S tim u vezi, kao ishodište navedenih istraživanja, Bogišiću su poslužile, inter alia, sačuvane narodne predaje o godišnjem izboru plemenske vlasti u skupštini Paštrovića u pripovijesti Kanjoš Macedonović. Riječ je o paštrovskoj priči iz petnaestog vijeka, koju je 1875. godine u Dubrovniku objavio njegov poznati prijatelj, književnik i političar Stefan Mitrov Ljubiša: ,,Svake godine o Vidovudne, u pučini ljeta, birala je skupština otvorito sugje i vlastelu: predavala im zakonik, starostavnik knjigu i srebrni pečat, a oni bi se kleli skupštini da će neumitno suditi, a zakone i odluke zborske vršiti.”
U nastavku predavanja, polazeći od sačuvanih Bogišićevih skica istraživanja o Zakoniku od Paštrovića, prof. dr Petrak je pokušao odgovoriti na pitanja: šta je zapravo bio taj Zakonik koji se kao paštrovska regalija predavao novoj plemenskoj vlasti ,,o Vidovudne”, kakav je bio njegov sadržaj , te kakva je bila njegova uloga i značenje u kontekstu velikih mediteranskih pravnih tradicija.
Zakonik od Paštrovića su zapravo vizantijsko-slovenske zbirke propisa koje su se primjenjivale dugo i izvan teritorije Paštrovića.
I ovo naše istraživanje je pokazalo koliko je ova tema neiscrpna i nema joj kraja, tako da svaki novi otkriveni fragment upotpunjuje cjelokupnu sliku Bogišićevog rada i djela, zaključio je prof. dr Marko Petrak.