Crnogorska akademija nauka i umjetnosti organizovala je okrugli sto ,,Crna Gora 1878–1918”.
Uvodničar i moderator bio je akademik Dragan Radonjić, koji je, između ostalog, rekao; ,,Prirodno je da razmatranje ovih tema nužno uključuje različita mišljenja i interpretacije, pri čemu nije ideja ovog skupa da se o pojedinim pitanjima otvara polemika, već da se napravi jedan uvid u ovo istorijsko razdoblje iz različitih uglova i podstaknu naučna istraživanja ovog perioda”.
Na okruglom stolu podnesena su sljedeća izlaganja:
Akademik Dragan K.Vukčević: Crnogorska moderna;
Niko Martinović, vanredni član CANU: Crna Gora – biografski biljezi 1878–1918.
-Fundiranje moderne građanske države -;
Akademik Ljubiša Stanković: Tehnološki razvoj Crne Gore 1878–1918;
Prof. dr Zoran Rašović: Zakonodavne reforme u Knjaževini Crnoj Gori nakon međunarodnog priznanja;
Vukić Pulević, vanredni član CANU: Crna Gora i Crnogorci u latinskoj nomenklaturi biljaka;
Akademik Zoran Lakić: Sudbina Crne Gore u ratovima na početku XX vijeka;
Akademik Đorđe Borozan: Crna Gora 1918;
Jevrem Brković, vanredni član CANU: Podgorička skupština 1918. u literaturi;
Prof. dr Šerbo Rastoder, vanredni član CANU: Zašto je nestala crnogorska država na kraju Prvog svjetskog rata?
U završnoj riječi akademik Dragan Radonjić istakao je sljedeće: ,,Istorijske lekcije u posljednjih 140 godina uče nas da je nezavisnost jedne države garancija njenog trajanja, njenog razvoja, očuvanja interesa i identiteta njenih građana. Zato, u buduće integracije, koje imaju svoju istorijsku nužnost i korisnost, ali ne i vječnost, treba ulaziti na ravnopravnim osnovama sa punim državnim subjektivitetom – ne dovodeći u pitanje ono najvrednije što ima jedan narod, a to je država”.